Kampanja Ministarstva poljoprivrede republike srbije Ne pali strnjiku!

Spaljivanje strnjišta ima višestruke dugotrajne štetne posledice. Štete na zemljištu prouzrokuju visoke temperature jer:
– ubijaju korisne mikroorganizme, što smanjuje prinos budućih useva;
– uništavaju celokupan azot, koji je potrebno naknadno nadomestiti đubrenjem;
– smanjuju sadržaj humusa u zemljištu, a za stvaranje 1 cm humusa potrebno je 100 godina.
Spaljivanje strnjišta nanosi štete i životnoj sredini:
– dim i i štetni gasovi zagađuju atmosferu;
– promene u sastavu tla remete biološku ravnotežu i time ugrožavaju agroekosistem;
– vatra uništava staništa ptica i životinja;
– paljenja u blizini nacionalnih parkova i rezervata prirode uvek mogu da dovedu do požara sa katastrofalnim posledicama u ovim zaštićenim oblastima.
Sa stanovišta bezbednosti u saobraćaju, dim koji nastaje spaljivanjem može da iznenada ili trajno prekrije saobraćajnice i posredno izazove udese sa ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom.
Spaljivanje žetvenih ostataka je ZAKONOM ZABRANjENO I KAŽNjIVO
– spaljivanje strnjišta je kažnjivo po više zakona;
– karakteriše se kao krivično delo izazivanja opšte opasnosti;
– vlasnik poljoprivrednog gazdinstava gubi pravo na podsticajna sredstva u poljoprivredi na period od dve godine.
– za fizička lica predviđena je kazna od 100.000 dinara;
– za pravna lica predviđena je kazna od od 300.000 do milion dinara
– izazivač požara je dužan da nadoknadi troškove intervenicije vatrogasaca
ŠTA TREBA RADITI?
1. Ljuštenje strnjišta
– Što pre nakon žetve zaorati strnjište na dubinu od 10 do 15 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka.
– Preporučuje se da se sa zaoravanjem doda i azot u količini od 20 do 50 kg/ha Ova količina azota obezbeđuje nesmetano razlaganje biljnih ostataka čija je masa kod ozime pšenice 3-7 t/ha.
2. Oranje strnjišta na punu dubinu
– Što pre nakon žetve zaorati strnjište na punu dubinu od 15 do 25 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka.
– Istovremeno sa oranjem neophodno je uneti mineralno đubrivo i stajnjak. Posle oranja brazdu treba zatvoriti upotrebom valjka, drljače ili setvospremača, da bi se zemljište izravnalo i time umanjio gubitak vlage.
Spaljivanje žetvenih ostataka nema nijednu korisnu osobinu! Samo štetne!